Željeznicu očekuje obnova, najavljen je remont pruge na dionice Novska – Dugo Selo, koja je dio važnog europskog koridora.

Novska se prvo spojila željezničkom prugom sa Siskom, a desetak godina kasnije, 29. studenog 1897. godine, Novska se završetkom željezničke pruge u dužini 84,3 kilometra spojila s Dugim Selom i Zagrebom.

Bila je to prekretnica u gospodarskom razvoju Novske, s vremenom Novska postaje jedno od značajnih željezničkih središta, a putovanje vlakom generacijama Novljana važno prijevozno sredstvo.

Putovalo se na posao i iz drugih razloga, putničkim i brzim vlakovima, do Zagreba se stizalo za oko sat vremena.

Danas putnicima do Zagreba treba puno strpljenja i puno više vremena.

Ložionica Novska – projekt zaštite željezničkih eksponata

Željeznička infrastruktura i objekti koji su nekada bili u funkciji održavanja lokomotiva i vagona, sada izgledaju tužno. Tako i nekadašnji pogoni Ložionice Novska, prepušteni vremenu i vandalima, tračnice zarasle u korov, objekti, bivše radionice i ostale zgrade devastirani, porazbijana stakla.

Posebna slika je izgled nekadašnjih dizel motornih garnitura i šinobusi, koji su još devedesetih godina prošlog stoljeća ostavljeni na sporednim kolosijecima. Neke garniture prema stanju u kojemu se nalaze ne čeka lijepa budućnost, mogle bi završiti na rezalištu metala.

Da se to ne dogodi treba krenuti što prije, za stanje Ložionice punu ostataka prošlosti, uz pokazanu upornost zainteresiran je Grad Novska i više prijatelja  željezničke baštine.

Učinjen je korak, gradonačelnik Marin Piletić s arhitekticom Jasnom Zmaić iz Zagreba, koja je u postupku izrade elaborata o industrijskoj željezničkoj  baštini Hrvatske, obišli su prostor Ložionice u Zeleničkoj ulici.    

Kako kažu, pored mogućnosti uređenja i otvaranja  „Željezničkog spomen parka“, stavljanjem u funkciju cijelog prostora moguća je i realizacije niza drugih projekta, osim  željezničkih eksponata i sadržaji turističke i u funkciji kulturne ponude Novske.

Primjer obnove i prenamjene napuštenih željezničkih industrijskih prostora u svijetu ima, a kako bi se krenulo u realizaciju, prvo će trebati puno dobre volje vlasnika Hrvatskih željeznica, a onda potpora europskih fondova i domaćih sredstava.