Došlo je konačno vrijeme da se arheolozi pozabave jednim od najinteresantnijih povijesnih lokaliteta na području Grada Novske, a radi se o utvrdi ili župskom gradu Subocka. Početkom listopada započeli su radovi koji prethode arheološkim istraživanjima i iskopima na ovom lokalitetu.
Iz do sada dostupnih povijesnih izvora doznajemo da se Subocki grad po prvi pua spominje u dvije povelje. Prvi spomen utvrde je u poveljama iz 1269. i 1270. godine, u kojoj templari dobivaju, u zamjenu za Senj, cijelu Dubičku županiju, koja se u ono vrijeme protezala s obje strane Save i jednim dijelom uzvodno uz rijeku Pakru. Drugi spomen je u povelji kralja Ladislava Kumanca (1272. – 1290.), objavljenoj 1281. godine. U njoj se navodi da je Subocku zauzeo češki kralj, mađarski neprijatelj, Otokar II. Pžemisl (1230. – 1278.).
Kada je zaprijetila veća opasnost od Osmanlija, dolazi do izgradnje utvđnenog uporišta feudalaca Svetačkih, a takvo uporište je Subocki kaštel (castellum). Kaštel Subocka, nazvan je u narodu grad, a imao je dominantan položaj nad svojom okolinom, jer je bio izgrađen na brežuljku. Prema narodnoj predaji kaštel su izgradili vojnici kralja Matije Korvina (1458. – 1490.), kao vojno utvrđenje radi potpore obrane grada Jajca i Bosne od Osmanlija. Iz kaštela Subocka vojnici su polazili u bitke u Bosni i vraćali se opet natrag.
Povjesničar Vjekoslav Klaić navodi da je lokacija kaštela Subocka označena u zemljopisnim kartama u nazivu Grad-Brdo. Ubikacija, odnosno označavanje mjesta, je prema karti oko 3 kilometra sjevernije od brda Sisvete, koje se nalazi iznad naselja Voćarica. Ispod kaštela se nalaze naselja Bair, Brezovac Subocki, Popovac Subocki i Lovska, koja su činila podgrane (suburbium) kaštelu Subocka.
Pred osmanlijskim osvajanjem Subocke, obrana tog kraja povjerena je Krsti Svetačkom, koji je trebao braniti i susjedni Novi Grad (Novsku). Menutim, obrana Svetačja pred kudikamo brojnijom i nadmoćnijom osmanlijskom vojskom bila je bezizgledna. Zato je ovdašnje stanovništvo do 1538. godine napustilo svoje domove i potražilo spas daleko od svog zavičaja. Osmanlije zauzimaju kaštel Subocka 1535. ili 1538. godine. Srušili su ga 1699. prilikom povlačenja iz naših krajeva.
Do sada provedena iskapanja u Župnoj crkvi sv. Luke i na lokaciji Kozarice u prometnicu prema Novom Grabovcu promijenila su povijesnu sliku Novske i okolice, rekao je Ivan Drnić, kustos Arheološkog muzeja iz Zagreba, koji predvodi iskapanja. Veseli da prema prvim pronađenim predmetima i ovaj lokalitet je vrijedno nalazište, a dosad pronađeni predmeti i ostaci keramike izloženi su u Zavičajnom muzeju Grada Novske „Zbirci Sajko“. Pripremne geodetske izmjere obavio je Jadranko Marinković, geodet, zaposlenik novljanske tvrtke „Vodovod“, u radovima sudjeluju i djelatnici „Novokoma“ te djelatnici „Muzeja Moslavina“ Kutina.
